Montenegro Business

M:TEL omoguÄ�io HSDPA brzine do 7.2 Mb/s

Kao kompanija okrenuta naprednim tehnologijama i od poÄ�etka rada prepoznatljiva po servisima treÄ�e generacije mobilne telefonije, koje je ponudila i prepaid i postpaid korisnicima, m:tel od sada omoguÄ�ava i tehnologiju prenosa podataka putem mobilnih mreÅ¾a (HSDPA) brzine Ä�ak do 7.2 Mb/s (mega bita po sekundi), stoji u saopÅ¡tenju ovom mobilnog operatera.

Navedena brzina trenutno je dostupna korisnicima u Podgorici a planirano je da, u narednim mjesecima, korisnici 068 mreÅ¾e dobiju moguÄ�nost da i u drugim gradovima u Crnoj Gori uÅ¾ivaju u superbrzom pristupu Internetu.

Standardna UMTS mreÅ¾a omoguÄ�ava brzinu prenosa podataka do 384kb/s, ali zahvaljujuÄ�i HSDPA tehnologiji m:tel je od poÄ�etka rada ponudio izuzetno brz beÅ¾iÄ�ni internet - do 3,6 Mb/s, svuda u Crnoj Gori gdje postoji 3G signal a sada je brzina protoka Ä�ak udvostruÄ�ena!

Kompanija je uspjela da obezbijedi kvalitetan 3G signal u svim crnogorskim opÅ¡tinama, uz visok procenat pokrivenosti stanovniÅ¡tva 3G mreÅ¾om - 81%. Iz m:tel-a podsjeÄ�aju da je cijena 3G prenosa podataka, ista kao cijena za GPRS tarifnog profila korisnika, bez obzira na to da li korisnik surfuje po Internetu na svom mobilnom telefonu ili ga koristi kao modem za povezivanje raÄ�unara.

m:tel je mislio na sve koji vole da budu on line i putem svog mobilnog telefona imaju moguÄ�nost da koriste Internet uvijek i svuda, i ponudio bogat izbor GPRS paketa, po cijeni od 5, 10, 20 i 40 eura, Ä�ime dobijaju 50, 300, 2048 ili Ä�ak 6144 MB. Ljubitelji Interneta, bilo da su prepaid i ili postpaid korisnici, sigurno Ä�e pronaÄ�i paket po mjeri i izabrati jedan od Ä�etiri GPRS paketa uz izuzetno povoljno tarifiranje - u paketu GPRS 40 cijena protoka za 100 KB iznosi samo 0,06 centi (0,0006 eura)!

NaruÄ�ivanje Å¾eljenog paketa vrÅ¡i se slanjem SMS-a na broj 100, porukom: â��GPRS Xâ��, gdje X predstavlja cijenu paketa (5, 10, 20, 40). Provjera preostalih MB vrÅ¡i se, takodje, slanjem SMS-a: â��GPRSâ�� na broj 100.

Sve informacije o uslugama i proizvodima m:tel-a, korisnici mogu dobiti besplatnim pozivom KorisniÄ�kog centra 068 9868 ili posjetom web prezentacije kompanije: www.mtel-cg.com, navodi s iz kompanije. (Bizniscg)

LoÅ¡ dan za regionalne berze

Svi indeksi na regionalnim berzama zabiljeÅ¾ili su juÄ�e pad vrijednosti, a neki i viÅ¡egodiÅ¡nje i istorijske minimume. Vrijednost indeksa Crobex ZagrebaÄ�ke berze opala je za 6,67 odsto na 1.696,91 poena, Å¡to je njegova najniÅ¾a vrijednost od januara 2005. godine. U odnosu na poÄ�etak 2008. godine Crobex je izgubio 67 odsto vrijednosti.

NajniÅ¾e istorijske vrijednosti svojih akcija ostvarile su kompanije INA i T-HT (Hrvatski telekom). Ponovo su meÄ�u najveÄ�im gubitnicima bili graÄ�evinari, koji su zbog straha od otkazivanja infrastrukturnih projekata veÄ� danima na meti prodavaca i svakodnevno postiÅ¾u viÅ¡egodiÅ¡nje minimume.

Istovremeno, indeks deset najlikvidnijih akcija Makedonske berze MBI10 je pao za 7,88 odsto. Ubrzo poslije otvaranja berze MBI je izgubio viÅ¡e od sedam odsto vrijednosti. Indeks javnih preduzeÄ�a opao je za 4,29 odsto, a indeks obveznica za 0,39 odsto.

Indeks akcija na Ljubljanskoj berzi SBI 20 je zavrÅ¡io trgovanje na vrijednosti 3.964,90 poena Å¡to je pad od 7,98 odsto, odnosno 343,83 poena. Istovremeno je vrijednost indeksa najvaÅ¾nijih preduzeÄ�a SBI TOP opala za 8,09 odsto (za 79,52 poena), na 903,97 poena.

Pad SBI 20, najlikvidnijih akcija, najveÄ�i je poslije januara 2004. godine. Od vaÅ¾nijih akcija juÄ�e su skoro 13 odsto vrijednosti izgubile akcije Aerodroma Ljubljana, deset odsto osiguranja Sava Re, Krke, Telekoma Slovenije i Osiguranja Triglav. Pojeftinile su i akcije Petrola, koje su trgovanje zavrÅ¡ile za devet odsto niÅ¾e nego prekjuÄ�e.

TakoÄ�e, pad vrijednosti i istorijske minimume zabiljeÅ¾ili su i indeksi na berzama u BiH, dok su svi indeksi dvije crnogorske berze bili takoÄ�e u minusu. Po indeksima, NEX20 je pao za 1,46 odsto, a NEXPIF za 13,32 procenata, dok je indeks Montenegroberze MOSTE blago pao, taÄ�nije za 0,32 odsto. (B92)

TodoriÄ� bez kredita u Makedoniji

Projekti u Makedoniji koje je Ivica TodoriÄ�, vlasnik koncerna Agrokor, najavio joÅ¡ polovinom proÅ¡le godine pod znakom su pitanja. TodoriÄ� je tada u Skoplju najavio da Ä�e u Makedoniju investirati Ä�ak 200 miliona eura, a ulaganja su trebala zapoÄ�eti izgradnjom dvije otkupne stanice za povrÄ�e i voÄ�e vrijednih oko 40 miliona eura.

Kako hrvatski portali prenose, Agrokor veÄ� neko vrijeme ne moÅ¾e da naÄ�e banku koja bi finansirala pomenute projekte, ali u Upravi koncerna to demantuju.

Da su TodoriÄ�evi makedonski planovi na Ä�ekanju govori i podatak da je za projekt u Strumici gdje je bila predviÄ�ena otkupna stanica za povrÄ�e i lubenice, joÅ¡ u maju bilo predviÄ�eno polaganje kamena temeljca, Å¡to se joÅ¡ nije dogodilo.

Otvaranje strumiÄ�ke otkupne stanice bilo je u planu prije ljeta 2009. godine, Å¡to je po svemu sudeÄ�i u ovoj situaciji nerealno.

Agrokor je u Makedoniji pregovarao i o kupovini trgovaÄ�kog lanca Tineks, ali se za sada pregovori s njegovim vlasnikom nisu pokazali uspjeÅ¡nim. Zbog velike pompe oko ulaska Agrokora na makedonsko trÅ¾iÅ¡te vlasnik Tineksa nerealno je podigao cijenu za svojih tridesetak objekata u nekoliko veÄ�ih makedonskih gradova. (B92, Beta)

Kupovna moÄ� u BiH 2.325 â�¬ godiÅ¡nje

GraÄ�ani u Bosni i Hercegovini (BiH) imaju gotovo pet puta manju kupovnu moÄ� od evropskog prosjeka, pokazuje istraÅ¾ivanje njemaÄ�kog instituta GfK.

Jedna od vodeÄ�ih svjetskih institucija za istraÅ¾ivanje trÅ¾iÅ¡ta navodi da je godiÅ¡nja kupovna moÄ� graÄ�anina BiH 2.325 eura, Å¡to tu zemlju svrstava na 36. mjesto u Evropi.

Manju kupovnu moÄ� imaju samo graÄ�ani Bjelorusije, Ukrajine, Albanije, Makedonije i Moldavije. GraÄ�ani Hrvatske imaju godiÅ¡nju kupovnu moÄ� od 4.763 eura, Å¡to je duplo viÅ¡e od one u BiH, a graÄ�ani Srbije 3.080 eura.

Prema podacima Instituta GfK, proÅ¡le godine kupovna moÄ� stanovnika BiH bila je 2.033 eura, Å¡to je gotovo trista eura manje od ovogodiÅ¡nje.

AnalitiÄ�ari navode da bi BiH trebalo da ima veÄ�u stopu privrednog rasta kako bi za nekoliko godina dostigla veÄ�i rast BDP-a, a time i kupovne moÄ�i graÄ�ana. (B92, Beta)

Hrvatska dobija interventni fond?

Predstavnici Hrvatskog udruÅ¾enja poslodavaca traÅ¾e osnivanje interventnog fonda za sluÄ�aj propadanja hrvatskih preduzeÄ�a. Vrijednost fonda, koji bi bio iskljuÄ�ivo preventivan, bila bi oko 15 milijardi kuna (oko dvije milijarde eura).

Sredstva fonda bila bi namijenjena privatnom sektoru u sluÄ�aju opasnosti od bankrota ili steÄ�aja, kao i teÅ¡koÄ�a u refinansiranju zbog kojih bi poslovanje firmi bilo dovedeno u opasnost.

Moramo znati da bez tih firmi, preduzetnika i privrede nema ni radnih mjesta, plata i prihoda u budÅ¾etu. U tom smjeru iÅ¡ao je i prijedlog poslodavaca, rekao je premijer Hrvatske Ivo Sanader.

Sanader je takoÄ�e istakao da mjere koje vlada namjerava da preduzme radi smanjenja uticaja svjetske finansijske krize ne podrazumijevaju zamrzavanje plata u iduÄ�oj godini.

Nismo najavili stezanje kaiÅ¡a. Najavili smo da Ä�e drÅ¾ava skresati budÅ¾et za 2009. za 15 milijardi kuna u odnosu na prvobitnu projekciju, da Ä�emo sa socijalnim partnerima dogovarati mjere, ali ne zamrzavanje plata, poruÄ�io je Sanader. (B92, Beta)

Kompanija BASF zatvara postrojenja

Svjetska finansijska kriza praÄ�ena padom privredne konjunkture potresla je i najveÄ�i hemijski koncern na svijetu - kompaniju BASF.

BASF je privremeno obustavio rad u 80 postrojenja, dok je proizvodnja smanjena u 100 pogona ovog koncerna Å¡irom svijeta, saopÅ¡teno je iz te kompanije.

Time je pogoÄ�eno pet hiljada radnika u NjemaÄ�koj i oko 20 hiljada od oko 95 hiljada zaposlenih u BASF-fabrikama na viÅ¡e kontinenata.

Rukovodstvo firme je saopÅ¡tilo da Ä�e se, kad god je to moguÄ�e, "posluÅ¾iti instrumentima fleksibilnog radnog vremena" kao Å¡to su bonusi od prikupljenih prekovremenih sati i godiÅ¡nji odmori. Ove mjere odnose se prije svega na one pogone BASF-a koji proizvode za automobilsku i tekstilnu industriju i graÄ�evinarstvo.

Ukoliko se nastavi sadaÅ¡nja smanjena potraÅ¾nja, vodeÄ�i hemijski koncern na svijetu koji je proÅ¡le godine imao promet od 58 milijardi eura i dobit od oko 7,6 milijardi, nije iskljuÄ�io da Ä�e za dio zaposlenih morati da skrati radno vrijeme. (B92, Beta)

Rusija traÅ¾i kredit od Kine

Rusija Ä�e nastaviti da pregovara sa Kinom o kreditu u ukupnom iznosu od 25 milijardi dolara za energetske kompanije kojima nedostaje gotovina.

Moskva za uzvrat nudi Pekingu dugoroÄ�ne isporuke nafte, a pregovori o tom kreditu su, navodno, bili prekinuti proÅ¡le sedmice zbog neslaganja u vezi sa kamatama i drÅ¾avnim garancijama.

Ruski ministar za energetiku Sergej Å matko je izrazio nadu da Ä�e pregovori biti nastavljeni u narednih nekoliko dana ili iduÄ�e sedmice.

Kina se dogovara o kreditu za drÅ¾avni naftni gigant Rosnjeft u iznosu od 15 milijardi dolara, a joÅ¡ deset milijardi dolara bi trebalo da pozajmi ruskoj kompaniji Transnjeft, poÅ¡to ti koncerni teÅ¡ko obezbjeÄ�uju finansijska sredstva zbog globalne kreditne krize i pada cijena crnog zlata.

Sastavni dio sporazuma bi trebalo da bude i garancija Rusije da Ä�e Kini tokom naredne dvije decenije isporuÄ�ivati 15 miliona tona nafte godiÅ¡nje, odnosno 300 hiljada barela dnevno.

Ruska nafta bi trebalo da se transportuje naftovodom, o Ä�ijoj se dugo odlaganoj izgradnji prilikom posjete Moskvi proÅ¡log mjeseca dogovorio kineski premijer Ven Ä�iabao.

Ruske rezerve - sto milijardi dolara manje

Ruske devizne rezerve smanjene su tokom oktobra i septembra za 97,6 milijardi dolara, uglavnom zbog intervencija na trÅ¾iÅ¡tu, u cilju odrÅ¾avanja kursa rublje.

Podaci Centralne banke Rusije (CBR) pokazuju da su devizne rezerve zemlje opale, zakljuÄ�no sa 7. novembrom, na 475,4 milijarde dolara. Rusija je i dalje na treÄ�em mjestu na svjetskoj rang listi najveÄ�ih vlasnika deviznih rezervi, iza Kine, Ä�ije rezerve se procjenjuju na oko dvije hiljade milijardi dolara i Japana sa upola niÅ¾im deviznim rezervama.

Ruske devizne rezerve su od poÄ�etka avgusta, kada su bile na rekordnom nivou od gotovo 600 miljardi dolara, opale za 123 milijarde dolara. Svjetska banka (SB) Ä�ak predviÄ�a da bi rezerve CBR mogle dogodine da opadnu na svega sto milijardi dolara, Å¡to je Å¡est puta niÅ¾e od avgustovskog rekorda.

Ekonomisti SB procjenjuju da Ä�e Rusija najveÄ�i dio vlastitih deviznih rezervi tokom naredne godine utroÅ¡iti za realizaciju ranije objavljenih vladinih mjera koje su usmjerene na stabilizaciju domaÄ�eg finansijskog trÅ¾iÅ¡ta.

StruÄ�njaci SB tvrde da Rusija mora raspolagati deviznim rezervama, u cilju osiguranja trajne stabilnosti njene ekonomije, od najmanje 350 milijardi dolara.

CBR je, navode mediji, potroÅ¡ila tokom navedenog razdoblja oko 57,5 milijardi dolara da bi sprijeÄ�ila osjetniju pad i devalvaciju rublje prema dolaru i nekim drugim jakim svjetskim valutama. (B92, Tanjug)

DojÄ�e banka otpuÅ¡ta 900 brokera

DojÄ�e banka otpuÅ¡ta 900 najbolje plaÄ�enih brokera u najveÄ�em jednokratnom rezanju bankarskog osoblja bankarskog sektora u svijetu od izbijanja finansijske krize.

Jedna od najveÄ�ih banaka svijeta DojÄ�e banka (Deutsche Bank) koja je prvobitno uspjela da izbjegne najgori udar medjunarodne finansijske oluje, vidi da zaleÄ�eno trÅ¾iÅ¡te isisava zaradu iz investicionog bankarstva i trgovine dionicama Å¡to je bila maÅ¡inska sala njenog poslovanja.

BiÄ�e otpuÅ¡ten dio od 7.000 brokera svjetske divizije DojÄ�e banke, najavili su izvori.

To su neki od najbolje plaÄ�enih u londonskom Sitiju i na njujorÅ¡kom Volstritu i njima bi pripao neproporcionalno veliki dio od 13 milijardi eura koliko ta banka godiÅ¡nje plaÄ�a svoje osoblje od ukupno 80.000 ljudi.

Ostali poslovi banke, kao Å¡to je trgovina devizama, neÄ�e biti pogoÄ�eni otpuÅ¡tanjem. DojÄ�e bank za sada ne komentariÅ¡e vijesti o smanjenju personala. (B92, Beta)

Skandal zbog jednog centa

Dug od jednog centa koji je za komunalije imala 74-godiÅ¡nja Ajlin Vilbur iz Atlboroa u saveznoj drÅ¾avi MasaÄ�usets konaÄ�no je podmiren u cjelosti.

Ljudi iz cijele zemlje zvali su gradsku vladu nudeÄ�i da umjesto starice plate jedan cent koji je ona dugovala za vodu, zbog Ä�ega je dobila obavjeÅ¡tenje da Ä�e joj biti oduzeta imovina, ukljuÄ�ujuÄ�i i kuÄ�u.

Dug je na kraju podmirio bivÅ¡i odbornik u skupÅ¡tili Atlboroa Antonio Viveiros, koji je uz Ä�ek poslao propratno pismo u kome navodi da je sramota da savezna vlada potroÅ¡i milijarde dolara poreskih obveznika da spasi banke od bankrotstva, ali prijeti slijepoj starici da Ä�e je izbaciti na ulicu zbog jednog centa, prenosi "Blic".

KÄ�erka gospoÄ�e Vilbur obavijestila je javnost da je njenoj majci dat rok za izmirenje duga do 10. decembra, inaÄ�e Ä�e joj biti naplaÄ�ena kazna od 48 dolara i oduzeta kuÄ�a. (Republika)

Dlanovima privlaÄ�i razne predmete

OsmogiÅ¡nja Jelena MomÄ�ilov iz Å½eljuÅ¡e kraj Dimitrovgrada ima moÄ� da privlaÄ�i predmete od raznih materijala, da ih "lijepi" na dlanove i drÅ¾i nekom svojom energijom.

Jelena uspijeva da na dlanove "zalijepi" metalni novac, upaljaÄ�e, mobilne telefone, kaÅ¡ike, olovke, kutije od bojica... I kada dlan okrene ka zemlji ti predmeti se drÅ¾e. Metalni novac moÅ¾e da "zalijepi" i na Ä�elo a da ne padne.

Niko od struÄ�njaka nije taÄ�no utvrdio o kakvoj energiji je rijeÄ� a njena majka Slavica kaÅ¾e da su joj "neki" rekli da je "to dar od Boga". Jelena je odliÄ�na uÄ�enica drugog razreda. U Å¡koli pored svog maternjeg bugarskog, uÄ�i i srpski i engelski jezik, piÅ¡e i Ä�irilicu i latinicu. (Republika, Beta)