Montenegro Business

Prodajmo korumpirane poslanike, ali ne naÅ¡u zemlju

Letonija Ä�ini sve da privuÄ�e nove investitore koji bi mogli da pomognu oporavak oslabljene ekonomije te zemlje. U prevodu: ko investira dobija boraviÅ¡nu vizu na pet godina. GraÄ�ani nisu oduÅ¡evljeni.

Stotinu ljudi pjevalo je letonsku himnu i jurnulo na glavni ulaz zgrade Parlamenta u Rigi tokom protesta proÅ¡le nedjelje. Njihove parole jasno poruÄ�uju: prodaja neÄ�e poboljÅ¡ati ekonomiju. â��Prodajmo korumpirane poslanike, ali ne naÅ¡u zemljuâ��. Mnogo Letonaca tako misli:

â��Ja sam protiv. Umjesto Å¡to se vlada bavi nekretninama i dozvolama za strance, treba da misli kako da podstiÄ�e proizvodnjuâ��, kaÅ¾e jedna Letonka. â��Ovo je pogreÅ¡no, gdje je ljubav prema domovini? Tako onda moÅ¾emo sve da prodajemo i kupujemo. Koliko koÅ¡ta drÅ¾ava, hajde da je stavimo na aukciju!â��, joÅ¡ oÅ¡triji je jedan muÅ¡karac.

Ovi ljudi su protiv privremene dozvole boravka ako stranac investira minimum 25.000 lata ili 35.000 eura u lokalnu firmu. Dozvola boravka takoÄ�e je odobrena vlasnicima skupih nekretnina u Letoniji. Peteris Tabuns je desni konzervativni poslanik koji je protiv nove imigracione politike:

â��Tih 25.000 lata je siÄ�a za Ruske investitore, a uostalom, kakvi su to investitori!? VidjeÄ�ete da dolaze sa po 20 Ä�lanova porodice, veÄ� smo kroz to proÅ¡li za vrijeme sovjetske okupacije â�� oni Ä�e priÄ�ati ruski jezik i ignorisati letonske zakone i obiÄ�ajeâ��.

Uprkos protestima, veÄ�ina u Parlamentu podrÅ¾ava novi Zakon. Njegov inicijator Nils UÅ¡akovs, gradonaÄ�elnik Rige i voÄ�a ruske opozicije u Parlamentu, negira strahove desnice:

â��Moramo da promoviÅ¡emo letonsko trÅ¾iÅ¡te nekretnina koje je sada pod pritiskom. Cijene su veÄ� pale za 70 odsto. Moramo da privuÄ�emo investitore â�� ako kupe nekretnine ili uloÅ¾e u letonsku ekonomiju â�� ostaÄ�e i ovde ali i troÅ¡iti novac ovde. TakoÄ�e bi se upustili u druge poslovne projekte. A to pomaÅ¾e da se kriza prevaziÄ�eâ��.

Iako nema podataka o moguÄ�em broju investitora, moguÄ�e je da veliko interesovanje postoji meÄ�u zemljama bivÅ¡eg sovjetskog bloka. Ipak, ekonomista MartinÅ¡ Kazaks tvrdi da Ä�e ukupni doprinos letonskoj ekonomiji biti mali:

â��Odluka je kontroverzna. Donekle ona moÅ¾e privuÄ�i investitore, ali svakako neÄ�e rijeÅ¡iti situaciju sa kojom se Letonija suoÄ�ava. Da bi privukla investicije, drÅ¾ava mora da poboljÅ¡a opÅ¡te ekonomske uslove i da uspostavi dobar sistem porezaâ��.

Privremene boraviÅ¡ne dozvole za drÅ¾avljane zemalja koje nisu Ä�lanice Evropske Unije vaÅ¾iÄ�e od 1. jula ove godine. Njima Ä�e biti dozvoljeno da borave u Letoniji pet godina, a dozvolu Ä�e moÄ�i da koriste kao vizu za putovanja u trajanju do tri mjeseca kroz drÅ¾ave Å engena. Trenutno su te dozvole odobrene uglavnom stranim poslodavcima i zaposlenima, studentima i osobama u mjeÅ¡ovitim brakovima. (Daily News Montenegro, Deutsche Welle)

Bosna i Hercegovina leÅ¾i na 27 milijardi dolara nafte

Vrijednost Ä�etiri nalaziÅ¡ta nafte u Bosni i Hercegovoni procjenjuje se na 27 milijardi dolara. Milorad Dodik najavio da Ä�e dvije ruske kompanije poÄ�eti ispitivanje nalaziÅ¡ta. Prema Dejtonskom sporazumu, entiteti potpuni vlasnici mineralnog blaga na svom podruÄ�ju.

Vrijednost naftnih leÅ¾ita u BiH procjenjuje se na nekoliko desetina milijardi dolara, ali njihova eksploatacija neÄ�e biti moguÄ�a ukoliko se entiteti ne dogovore, upozoravaju iz komisija za koncesije Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH).

PriÄ�u o eksploataciji nafte u BiH, Ä�ije su postojanje neosporno potvrdila predratna istraÅ¾ivanja, oÅ¾ivjela je nedavna posjeta premijera RS Milorada Dodika Rusiji, tokom koje je on najavio da Ä�e dvije kompanije iz te zemlje poÄ�eti s ispitivanjima nalaziÅ¡ta nafte i gasa u RS, prenose â��Nezavisne novineâ��.

Ranko CvijiÄ�, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS, kaÅ¾e da su tokom istraÅ¾ivanja 1989. godine locirana Ä�etiri prioritetna naftna polja Ä�iji se kapacitet procjenjuje na 50 miliona tona.

Ako se uzme u obzir to da su procijenjene koliÄ�ine nafte oko 50 miliona tona, odnosno oko 366 miliona barela po aktuelnoj cijeni nafte na svjetskom trÅ¾iÅ¡tu, njihova vrijednost bi bila oko 27 milijardi dolara.

Prema CvijiÄ�evim rijeÄ�ima, samo naftno polje kod Tuzle se u cjelosti prostire na podruÄ�ju FBiH, a polje kod Lopara je kompletno u sastavu RS.

CvijiÄ� je podsjetio da su Dejtonskim mirovnim sporazumom entiteti iskljuÄ�ivi titulari mineralnih resursa, te da, shodno tome, samo nadleÅ¾na ministarstva, odnosno vlade RS i FBiH mogu na svom prostoru dati rijeÅ¡enja i potpisati ugovore o koncesiji za istraÅ¾ivanje, odnosno koriÅ¡Ä�enje mineralnih resursa, pa i nafte i gasa.

CvijiÄ� je rekao da je u vezi s naftom specifiÄ�na situacija, jer se neka ispitana leÅ¾iÅ¡ta proteÅ¾u duÅ¾ entitetskih granica.

Prema njegovim rijeÄ�ima, malo kome bi se isplatilo da radi, a da nema koncesiju na cjelokupnu koliÄ�inu nafte, dodajuÄ�i da se moraju proÅ¡iriti istraÅ¾ivanja, jer je izvjesno da nafta osim na pomenutim lokacijama postoji i na podruÄ�ju Dinarida.

CvijiÄ� kaÅ¾e da bi visina koncesione naknade za izvaÄ�enu naftu mogla da bude izmeÄ�u 10 i 15 odsto njene vrijednosti.

Predsjednik Komisije za koncesije FBiH Å efik KoriÄ�iÄ� smatra da je sada rano govoriti o tome, jer su u FBiH u proceduri izmjene Zakona o koncesiji, kojim bi nadleÅ¾nosti za davanja koncesija s kantona preÅ¡le na entitetski nivo.

On objaÅ¡njava da Ä�e o koncesijama za eksploataciju leÅ¾iÅ¡ta koja se nalaze na entiteskoj liniji morati odluÄ�ivati drÅ¾avna komisija.

KoriÄ�iÄ� kaÅ¾e da bi drÅ¾ava, ukoliko bi se neko odluÄ�io za eksploataciju nafte, imala ogromnu korist ako se ima u vidu da prema prvim istraÅ¾ivanjima postoje zalihe za 50 narednih godina.

Prema njegovim rijeÄ�ima, ukoliko bi se krenulo s vaÄ�enjem nafte, prateÄ�i produkt bi bila i eksploatacija gasa, koji se gotovo uvijek nalazi uz naftu, Ä�ime bi bili obezbijeÄ�eni i dodatni prihodi. (Daily News Montenegro, RTS)

Komparacija snage regionalnih privreda

Hrvatska s pravom moÅ¾e da se nazove ekonomskim liderom zapadnog Balkana, mada i tamoÅ¡nji ekonomisti vjeruju da bi Srbija u buduÄ�nosti mogla postati regionalni privredni centar. KljuÄ�na prednost Hrvatske u odnosu na Srbiju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju je Å¡to je ona najbliÅ¾a Ä�lanstvu u EU, a zanimljivo je da je odnos snaga sliÄ�an kao i prije dvadeset godina kada su sve ove zemlje, sa izuzetkom Albanije, bile pod jednom kapom. Tako Ä�e titulu lidera regiona, prognoziraju struÄ�njaci, najteÅ¾e osvojiti Bosna, zbog otvorenih politiÄ�kih pitanja.

Aleksandar MiloradoviÄ�, predstavnik Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), kaÅ¾e za â��Blicâ�� da se u uslovima krize pokazalo da Srbija ima jednu od â��najÅ¾ilavijihâ��, ako ne i najÅ¾ilaviju ekonomiju u regionu.

Ä�ak je i slovenaÄ�ka ekonomija, koja je dio evropskog sistema, imala veÄ�i pad bruto domaÄ�eg proizvoda. TakoÄ�e, mi smo i jedina zemlja regiona koja ima fluktuirajuÄ�i devizni kurs, zbog Ä�ega nam ova deÅ¡avanja na dugi rok poveÄ�avaju konkurentnost. Ipak, lider je definitivno Hrvatska iako mi moÅ¾da imamo bolju perspektivu, istiÄ�e MiloradoviÄ�.

Liljana Weissbarth, predsjednica uprave druÅ¡tva â��Weissbarth i partneriâ�� iz Hrvatske kaÅ¾e za â��Blicâ�� da pravog lidera regiona nema, veÄ� samo moguÄ�ih kandidata.

To mogu biti jedino Hrvatska i Srbija, ostale zemlje su prema stepenu razvoja i veliÄ�ini ekonomije znatno ispod. Ä�injenica je da Hrvatska ima znatno viÅ¡i BDP, ali finansijske institucije su za Srbiju prognozirale viÅ¡e stope rasta u buduÄ�nosti. Mislim da Beograd zbog svoje veliÄ�ine ima Å¡ansu da postane mjesto u kojem su ili Ä�e biti smjeÅ¡teni regionalni centri i predstavniÅ¡tva velikih globalnih kompanija, uvjerena je Weissbarth.

Ä�injenica je, meÄ�utim, da je na posljednjoj listi konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma proÅ¡le godine, Srbija pala za osam mjesta. Hrvatska je standardno bila daleko ispred, ali je zato, suprotno praksi, Makedonija izbila tri mjesta ispred Srbije baÅ¡ kao i Crna Gora. Iza su ostale Bosna i Albanija.

Da se Ä�ovjek rasplaÄ�e kad vidi pokazatelj odliva mozgova gdje smo od 133 zemlje na listi, mi na pretposljednjem mjestu, istiÄ�e u razgovoru za â��Blicâ��, MlaÄ�en KovaÄ�eviÄ�, redovni Ä�lan Akademije ekonomskih nauka.

On tvrdi da je Srbija u poreÄ�enju sa okolnim zemljama prije dvadeset godina imala mnogo bolju perspektivu, ali je nije iskoristila. Koncept reformi, vjeruje, bio je potpuno pogreÅ¡an.

Prebrzo otvaranje prema svijetu i liberalizacija uvoza su kljuÄ�ni defekti ovdaÅ¡njih reformi. Mislili smo da Å¡to se prije po svaku cijenu otvorimo, to Ä�emo biti prije u Evropskoj uniji, ali je to samo uniÅ¡tilo domaÄ�i izvoz. Mi imamo prosjeÄ�ne carinske stope od 4,5 odsto Å¡to je na nivou najrazvijenih zemalja svijeta, o zemljama susjedima da i ne govorim. To ubija domaÄ�i proizvod. Pa, jedna Australija ima prosjeÄ�ne stope od osam odsto, objaÅ¡njava KovaÄ�eviÄ�.

Poljoprivreda je bila srpski adut prije dvadeset godina, dok je Hrvatska bila dominantna u turizmu. Pred raspad Jugoslavije, Slovenija je prednjaÄ�ila u izvozu robe, a Hrvatska u izvozu usluga. Zanimljivo je i da je Bosna i Hercegovina imala znaÄ�ajan izvoz i u robi i u uslugama. Razlike meÄ�u republikama su se smanjivale, (sa izuzetkom Kosova) zbog Ä�ega u stvari nije bilo nedostiÅ¾nih razlika meÄ�u njima. Å ta se desilo poslije raspada SFRJ?

KljuÄ�na promjena je da su se kontinentalni djelovi deindustrijalizovali, sa izuzetkom Slovenije, i to je kljuÄ� za razumijevanje svega. MeÄ�utim, ukoliko nema industrijske proizvodnje, nema Å¡ta da se izvozi, a na primjeru Srbije se vidi da poljoprivreda nije dovoljna. Samim tim zaostajanje je neminovno. Slovenija je saÄ�uvala industriju, ne zanemarujuÄ�i i turizam i ostale usluge i zbog toga je sada razlika izmeÄ�u nje i drugih djelova bivÅ¡e zemlje mnogo veÄ�a nego Å¡to je bila, navodi za â��Blicâ��Vladimir Gligorov, saradnik BeÄ�kog instituta za meÄ�unarodne ekonomske studije.

Na pitanje Å¡ta danas Srbiju izdvaja od ovih zemalja da li ima neÅ¡to u Ä�emu je nedostiÅ¾na za bivÅ¡e bratske republike, Gligorov odgovara:

Srbija se izdvaja po potpunom nedostatku strategije i u politiÄ�kom i u razvojnom smislu. Sve se Ä�ini kratkoroÄ�no i smjer se mijenja svaki Ä�as. Tako je veÄ� dvadeset godina i izdvaja nas u negativnom smislu. Pozitivne karakteristike je teÅ¡ko naÄ�i, kaÅ¾e Gligorov.

Ipak, ekonomista Liljana Weissbarth iz Hrvatske vjeruje da je Srbija u odnosu na Hrvatsku privlaÄ�nija stranim investitorima zbog veliÄ�ine trÅ¾iÅ¡ta. PodsjeÄ�a da je u kriznoj godini srpska privreda zaista bila izdrÅ¾ljivija od komÅ¡ijske.

Prednost daju i dobri odnosi s Rusijom. Slabosti su visok budÅ¾etski deficit, izrazita nestabilnost kursa i nedovoljne investicije u modernizaciju infrastructure, istiÄ�e Weissbarth.

StruÄ�njaci su, sa druge strane, saglasni u ocjeni Å¡ta Hrvatsku Ä�ini liderom i koje su njene prednosti u odnosu na Srbiju. To su viÅ¡a kupovna moÄ� stanovniÅ¡tva, oÄ�ekivane pogodnosti od ulaska u Evropsku uniju, najvjerovatnije poÄ�etkom 2012. godine, turizam i moderna infrastruktura. Ipak, i ona ima svojih boljki.

Slabosti su preveliki uticaj drÅ¾ave na privredu kroz glomaznu i skupu administraciju, prezaduÅ¾enost korporativnog sektora u inostranstvu, unutraÅ¡nja nelikvidnost i veliki trgovinski deficit zbog precjenjenog kursa domaÄ�e valute. Tu je i prevelika zavisnost od trgovine i usluga uslijed propadanja industrije i poljoprivrede, objaÅ¡njava Weissbarth.

Gligorov vjeruje da Ä�e u buduÄ�nosti Hrvatska morati da mijenja strategiju razvoja, ali to Ä�e to Ä�initi kao Ä�lanica EU, i to je veliki plus.

Crna Gora ima jasne komparativne prednosti i strategija razvoja nije problem, veÄ� kako je finansirati sada kada je kriza. Ona bi relativno brzo mogla da se pribliÅ¾i EU i tako doÄ�e do sredstava, istiÄ�e Gligorov.

Gligorov kaÅ¾e da privreda Makedonije mnogo zavisi od razvoja drugih zemalja u regiji, a svi se slaÅ¾u da se Albanija sporo razvija decenijama unazad i da je pitanje da li Ä�e doÄ�i do ubrzanog razvoja u buduÄ�nosti.

Bosna i Hercegovina se suoÄ�ava sa unutraÅ¡njim sukobima i to je veoma veliki ograniÄ�avajuÄ�i Ä�inilac. Za tu zemlju bi izgradnja infrastrukture i ulaganje u energiju bili od najveÄ�eg znaÄ�aja, ali to zahtijeva jedinstvenu strategiju, a nje nema, navodi Gligorov.

On oÄ�ekuje da Ä�e doÄ�i do nekakvog sporazuma u BiH, ali i oko problema sa Kosovom. Ukoliko se to ne desi, Ä�itav taj prostor (Srbija, BiH i Kosovo) nastaviÄ�e da se diÄ�i liderstvom u jednoj ili drugih stvari, ali Ä�e praktiÄ�no zaostajati, kao i do sada, zakljuÄ�uje Gligorov.

MiloradoviÄ� iz SIEPE vjeruje da bi Srbija mogla preuzeti titulu lidera kada bi ubacila sivu ekonomiju u legalne tokove: Da javnim preduzeÄ�ima upravljamo odgovornije i da se prestane sa zapoÅ¡ljavanjem nesposobnih roÄ�aka na odgovorna mjesta. Moramo da olakÅ¡amo procedure za osnivanje preduzeÄ�a, zapoÅ¡ljavanje radnika, dobijanje dozvola, otpuÅ¡tanje radnika. Da razmiÅ¡ljamo strateÅ¡ki o industrijama koje bismo voljeli da razvijamo u buduÄ�nosti i znanjima koja su nam za to potrebna i obrazovnim profilima za te industrije, kaÅ¾e MiloradoviÄ�. (Daily News Montenegro, Blic)

Realan rast bruto domaÄ�eg proizvoda (u procentima)

Zemlja	1989. godina	2007. godina*
Bugarska	100	107**
Hrvatska	100	101
Rumunija	100	120
Albanija	100	152
Bih	100	79
Makedonija	100	96
Crna Gora	100	85
Srbija	100	68

*Posljednji dostupni uporedni podaci
**ObjaÅ¡njenje: Bugarska je, na primjer, imala sedam odsto veÄ�i realan BDP u 2007. nego u 1989, a Srbija ima 32 odsto manji

KneÅ¾eviÄ�: Opozicija mora da se ujedini

NaÅ¡oj ocjeni da je organizovani kriminal institucionalizovan u samom vrhu vladajuÄ�e partije i drÅ¾ave, niko od naÅ¡ih sagovornika iz VaÅ¡ingtona nije oponirao. Nismo Ä�uli jedan disaonatan ton na tu temu, izjavio je biznismen Ratko KneÅ¾eviÄ�, nakon zavrÅ¡etka posjete SAD, gdje je bio sa Ä�elnicima PzP-a NebojÅ¡om MedojeviÄ�em i KoÄ�om PavloviÄ�em.

KneÅ¾eviÄ� je â��Vijestimaâ�� kazao da opozicija mora da se ujedini, da pokaÅ¾e da je zrela da preuzme voÄ�stvo drÅ¾ave, i da govori jedinstvenim glasom koji se neÄ�e dvoumiti oko drÅ¾ave, drÅ¾avnosti i dosadaÅ¡njih meÄ�unarodnih obaveza koje je prihvatila Vlada.

â��Crna Gora je 2006. zaokruÅ¾ila svoju drÅ¾avnost, usmjerila je, za divno Ä�udo, pravilno svoje meÄ�unarodne obaveze, a sada je na opoziciji da demokratizuje zemlju, da je oÄ�isti od organizovanog kriminala i korupcije, da je pripremi za sljedeÄ�e faze evro-atlantskih integracija. To ova diskreditovana i kompromitovana vlast, svakome je jasno, viÅ¡e ne moÅ¾e uraditiâ��, ocijenio je KneÅ¾eviÄ�.

On tvrdi da mu nije bilo lako da govori o novim problemima crnogorske stvarnosti, s obzirom da je devedesetih â��iÅ¡ao po istim adresama traÅ¾eÄ�i podrÅ¡ku za samostalnostâ��.

â��Problem je tu, problem je zajedniÄ�ki i mora biti rijeÅ¡en. Ä�ukanovicevo privatno preduzeÄ�e koje rukovodi drÅ¾avom postalo je tromb, teÅ¡ka, kritiÄ�na zapreka na putu crnogorske drÅ¾ave i druÅ¡tva ka istinskoj, funkcionalnoj demokratiji kakvu bi narod Crne Gore i vlada i narod SAD-a Å¾eljeli vidjeti uskoro. To su dva kljuÄ�na zakljuÄ�ka naÅ¡e posjete, koja je samo prva u nizu posjeta i dijaloga koju Ä�emo imati sa vladinim i nevladinim sektorom u SAD-u. I Ä�ukanoviÄ�eva posjeta u januaru i ova nasa martovska, izoÅ¡trili su durbine i ukljuÄ�ili alarme tamo gdje je trebaloâ��, kaÅ¾e KneÅ¾eviÄ�.

On dodaje da SAD nemaju Å¡to da mijenjaju politiku prema Crnoj Gori, veÄ� da mogu mijenjati samo koliÄ�inu i kvalitet pritiska da bi se ostvario status i teÅ¾nja ameriÄ�ke politike, koju je saopÅ¡tila Hilari Klinton i ambasador Roderik Mur â�� pravna drzava.

â��To je apsolutno najbitnija poruka koju adminsitarcija SAD-a moÅ¾e poslati, ali i najjaÄ�a kritika sadaÅ¡njeg stanja stvari u Crnoj Gori. Na primjer, nije pravna drÅ¾ava kada je predsjednik Vlade skupa sa svojim bratom i sestrom suvlasnik najagresivnije banke na trÅ¾istu koja dobija drÅ¾avni novac da bi preÅ¾ivjela, i koja ima monopol na sva znaÄ�ajnija sredstva koja ulaze u zemlju. Nije pravna drÅ¾ava ni kada se sudbina tri ili Ä�etiri hiljade crnogorskih porodica rjeÅ¡ava u nekom podgorickom kafiÄ�u, uz nekolike Ä�ase viskija, kada se za Å¡aku dolara taj najbitniji repro lanac one â��javneâ�� crnogorske privrede proda sumnjivom ruskom tajkunu kome je upravo FBI zabranio vizu, ulazak u SADâ��, istiÄ�e KneÅ¾eviÄ�.

Uz pominjanje premijerovog druÅ¾enja sa dva najtraÅ¾enija lica danas na Balkanu: Stankom SubotiÄ�em Canetom i Darkom Å ariÄ�em, KneÅ¾eviÄ� smatra da su â��Ä�ukanoviÄ�evi problemi toliko veliki da ih viÅ¡e niko, pa ni njegovi dobro plaÄ�eni lobisti ne mogu sakriti pod bilo koji tepih, sve i da imaju namjeruâ��.

â��Upravo zato Å¡to je mala drÅ¾ava, Crna Gora postala je veliki problem jer je struktura kriminala srasla sa institucijama drÅ¾ave. To je ono Å¡to je zabrinjavajuÄ�e. SloÅ¾iÄ�u se sa miÅ¡ljenjem jednog od naÅ¡ih sagovornika u VaÅ¡ingtonu da Crna Gora nije Belorusija ili Zimbabve, jer ima razvijenu opoziciju, medije i nevladin sektor. Ali je zato, Ä�ukanovic jako blizak po manirima i metodama rada LukaÅ¡enku i Mugabeu. Mi moramo zaustaviti to potcjenjivanje kolektivnog koeficijenta inteligencije naroda Crne Gore kome je on jako sklonâ��, rekao je KneÅ¾eviÄ�.

KneÅ¾eviÄ� najavljuje da sa MedojeviÄ�em priprema nove posjete VaÅ¡ingtonu i Briselu, te drugim evropskim prestonicama.

â��Potpisali smo neophodne papire za osnivanje Montenegro Freedom Foundation (Fondacija Crnogorske Slobode), jednog nezavisnog tink-tanka u VaÅ¡ingtonu, u Ä�ijem Ä�e se bordu, pored nas, naÄ�i i znaÄ�ajna imena anglosaksonskog biznisa sa obje strane Atlantika. Cilj nam je da dijalog sa institucijama americke demokratije i njenog naroda nikada viÅ¡e ne prestane, na, nadam se, obostrano zadovoljstvoâ��, istakao je KneÅ¾eviÄ�.

On napominje da â��ovo nije proces od jednog akta i jedne posjeteâ��. â��Ovo je maratonska trka po naporima, ali rezultati su veÄ� tu, opipljivi. Ä�ukanovic je, htio on to priznati ili ne, u korneru, u â��magareÄ�oj klupiâ�� demokratije. Ä�itav svijet ga gleda sada, prati njegove poteze, i oÄ�ekuje njegovu sljedeÄ�u greÅ¡kuâ��, tvrdi KneÅ¾eviÄ�. (Daily News Montenegro, Vijesti)

MedojeviÄ�: Posjeta je bila odliÄ�no pripremljena

Lider Pokreta za promjene NebojÅ¡a MedojeviÄ� se vratio iz viÅ¡ednevne posjete VaÅ¡ingtonu gdje je zajedno sa biznismenom Ratkom KneÅ¾eviÄ�em razgovarao sa predstavnicima ameriÄ�ke administracije o situaciji u Crnoj Gori, posebno o razmjerama organizovanog kriminala.

RSE: Å ta su kljuÄ�ni efekti posjete i sa kakvim smjernicama dolazite iz VaÅ¡ingtona u trenutku kada opozicija najavljuje ujedinjenje pred lokalne izbore?

MedojeviÄ�: KljuÄ�ni efektat posjete je da je tamo opozicija doÅ¡la kod kljuÄ�nih ljudi koji prave politiku Sjedinjenih AmeriÄ�kih DrÅ¾ava za Balkan i prezentirala jedno novo viÄ�enje Crne Gore od strane opozicionih struktura i pokazala opoziciju kao moguÄ�eg buduÄ�eg strateÅ¡kog partnera Sjedinjenih AmeriÄ�kih DrÅ¾ava u regionu, ali to partnerstvo bi trebalo da bude zasnovano, ne kao do sada na pragmatiÄ�nim problemima regiona kao Å¡to je bilo u devedesetim godinama, nego na dugoroÄ�nim osnovama da budemo faktori bazirani na vijednostima koje zajedniÄ�ki djelujemo. To je bila snaÅ¾na poruka koju smo uputili u VaÅ¡ingtonu i naiÅ¡li smo na vrlo veliko odboravanje na mjestima gdje smo bili.

Mi smo sada uspostavili dobre temelje i u narednim danima, nedjeljama, mjesecima treba da artikuliÅ¡emo neÅ¡to Å¡to bi se zvala demokratska alternativa ovoj vlasti koja oÄ�igledno ima sva manje simaptizera u VaÅ¡ingtonu.

RSE: UÄ�inci sigurno zavise i od nivoa posjete, a upravo se sa tim najviÅ¡e Å¡pekulisalo dok ste vi bili u VaÅ¡ingtonu. Potenciralo se, naroÄ�ito od strane vladajuÄ�e DPS, da ste se tamo sastajali samo sa sluÅ¾benicima u kabinetima senatora, ili kongresmena Å¡to je gotovo bio povod ismijavanja nivoa posjete?

MedojeviÄ�: To nijesu sluÅ¾benici, kako su DPS-ovci ovdje predstavili. Radi se o savjetniku senatora Kerija koji je zaduÅ¾en za Evropu i NATO pakt. Sigurno je buduÄ�i senator, ili buduÄ�i kongresmen. Vrlo uticajna liÄ�nost, kao i ostali koje smo tamo susreli. Ne treba smetnuti s uma da je Ä�ukanoviÄ� za svoju posjetu platio logistiÄ�kim strukturama, prema informacijama koje smo tamo dobili, oko tri miliona dolara, da crnogorska opozicija nema na raspolaganju ni pribliÅ¾no ta sredstva niti moÅ¾e da se nosi na takav naÄ�in sa ovim reÅ¾imom koji koristi i crne fondove i drÅ¾avne pare da bi lobirao tamo ne podrÅ¡ku Crnoj Gori, veÄ� podrÅ¡ku samom reÅ¾imu koji broji svoje posljednje dane.

RSE: O tome se Å¡pekulisalo, prije svega, zato Å¡to je posjeta bila dugo najavljivana i tim prije se oÄ�ekivalo da Ä�ete imati susrete sa nekim zvuÄ�nijim imenima vaÅ¡ingtonske administracije?

MedojeviÄ�: Nijesmo mi iÅ¡li tamo da se slikamo kao gospodin Ä�ukanoviÄ�, niti da traÅ¾imo za nas privatno podrÅ¡ku. Krenuli smo da radimo ozbiljno, temeljno. Posjeta je odliÄ�no pripremljena, na jednom profesionalnom nivou kakav do sada nijedna opoziciona partija iz regiona nije imala u VaÅ¡ingtonu. Od svih sagovornika smo dobili maksimalne komplimente na koji naÄ�in je bio pripremljen naÅ¡ dolazak tamo i boravak i poruke koje su bile unaprijed dogovorene, precizne, fokusirane.

Radili smo na zapadni naÄ�in i rezultati tih posjete Ä�e se vidjeti narednih dana. Ono Å¡to je bio naÅ¡ cilj jeste da ukaÅ¾emo na opasnost po regionalnu stabilnost koja prijeti od kartela organizovanog kriminala, na Ä�ijem je Ä�elu po naÅ¡em miÅ¡ljenju premijer Vlade Crne Gore i za razliku od 2006. godine kada sam kao Ä�lan delegacije opozicije imao mnogo zvuÄ�nija imena i tada smo se vrlo Ä�esto raspravljali na tim sastancima i kada su sa ameriÄ�ke strane stizale vrlo jasne odbrane pozicije Ä�ukanoviÄ�a na ovim sastancima niko nije rekao jednu rijeÄ� u odbranu aktuelnog premijera crnogorske Vlade, veÄ� su svi dijelili svoju ozbiljnu zabrinutost zbog problema koje Crna Gora ima s aspekta vladavine prava.

I svi su nam podvukli da i drÅ¾avni sekretar gospoÄ�a Klinton, kada je davala izjavu za Å¡tampu, upravo ponovila da je pred Crnom Gorom najveÄ�i izazov vladavina prava, Å¡to za one koji bolje Ä�itaju ameriÄ�ku politiku znaÄ�i da Ä�ukanoviÄ� troÅ¡i posljednje kredite koje je imao u Sjedinjenim AmeriÄ�kim DrÅ¾avama, zbog onoga Å¡to je za SAD uradio krajem devedesetih godina proÅ¡log vijeka. (Daily News Montenegro, RFE)

MandiÄ�: Donijeta je odluka o zajedniÄ�kom nastupu opozicije na izborima

Odluka o zajedniÄ�kom nastupu opozicije na izborima donijeta je dogovorom unutar stranaka i bilo Ä�ije posredovanje nije bilo potrebno â�� kazao je predsjednik Nove srpske demokratije Andrija MandiÄ�.

On je rekao da nesuglasice izmeÄ�u Nove, SocijalistiÄ�ke narodne partije i Pokreta za promjene viÅ¡e ne postoje i da su odluÄ�ni da ujedine graÄ�ane i pobijede na narednim izborima. MandiÄ� je ocijenio da je stepen povjerenja unutar opozicije poslije duÅ¾eg vremena na visokom nivou.

Nakon posljednjih razgovora sa SrÄ�anom MiliÄ�em i NebojÅ¡om MedojeviÄ�em uvjeren sam da je zajedniÄ�ki nastup u svih 14 opÅ¡tina realnost i da smo spremni da damo sve od sebe da opoziciona koalicija zaÅ¾ivi, i to ne samo na ovim lokalnim izborima, kazao je MandiÄ� u intervjuu agenciji Mina. On je ocijenio veoma znaÄ�ajnim Å¡to je njihova odluka o zajedniÄ�kom nastupu naiÅ¡la na pozitivnu reakciju meÄ�unarodne zajednice.

Vezano za izbore u Podgorici, on je utvrdio da je glavni grad i na nekoliko proteklih izbora pokazao da â��diÅ¡e opozicionim pluÄ�imaâ�� i da je samo Ä�injenica da su nastupali u viÅ¡e kolona omoguÄ�ila vladajuÄ�oj koaliciji da ima veÄ�i broj odbornika. (Daily News Montenegro, Pobjeda)

PopuÅ¡tanje neodrÅ¾ivim firmama bilo bi fatalno

Predsjednik Vlade Milo Ä�ukanoviÄ� kritikovao je u ponedjeljak politiÄ�are â��koji neodgovornim obeÄ�anjima podstiÄ�u socijalne zahtjeve radnika koji nijesu realniâ��.

Takvi politiÄ�ari koriste aktuelnu situaciju za skupljanje politiÄ�kih poena, Å¡to je krajnje nepaÅ¾ljivo prema onome Å¡to su naÅ¡i javni interesi. Znam da je legitimno pravo svakog uÄ�esnika na politiÄ�koj sceni Crne Gore da se bori za vlast, ali uvijek morate misliti: kada bi vam se dogodilo da doÄ�ete na vlast, kako bi ste se nosili sa tim socijalnim poÅ¾arom koji ste prethodno sami raspirili, rekao je Ä�ukanoviÄ� na poslovnom ruÄ�ku AmeriÄ�ke privredne komore (APK), koji je u ponedjeljak odrÅ¾an u hotelu Crna Gora. Premijer je aludirao na zahtjeve rudara nikÅ¡iÄ�kih Boksita i s tim u vezi inicijativama za hitne izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

SkupÅ¡tina Ä�e raspravljati o izmjenama i dopunama tog zakona, kao rezultat pritiska nikÅ¡iÄ�kih rudara koji tri sedmice Å¡trajkuju u jami BioÄ�ki stan. Te izmjene predviÄ�aju da rudari imaju pravo na penziju kad navrÅ¡i 30 godina staÅ¾a, od Ä�ega najmanje 20 godina efektivno provedenih na mjestima na kojima se staÅ¾ raÄ�una sa uveÄ�anim trajanjem.

Prethodno je skupÅ¡tinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje jednoglasno u subotu usvojio amandman Ä�etiri poslanika opozicionih partija , koji predviÄ�a privilegovane uslove za penzionisanje radnika koji rade u rudnicima. Dopunom amandmana Ä�etvorice predstavnika vladajuÄ�e koalicije ta povoljnost je proÅ¡irena na sve rudare, bez obzira na kojim vrstama kopova rade.

Bez obzira Å¡to je DPS podrÅ¾ao izmjene zakona, Ä�ukanoviÄ� smatra da su inicijative da se zakon mijenja na svaki zahtjev iz Å¡trajkaÄ�kog odbora neozbiljne.

Posebno su neozbiljne kada se artikuliÅ¡u na ozbiljnim mjestima u sistemu. Ja razumijem da oni koji Å¡trajkuju imaju takve inicijative, ali moraju postojati brane i jasni filteri takoÄ�e koji neÄ�e dozvoliti da se takvim inicijativama ugrozi konzistentnost sistema u jednoj maloj drÅ¾avi kakva je Crna Gora, rekao je Ä�ukanoviÄ�.

Kako je â��Vijestimaâ�� reÄ�eno u rukovodstvu DPS-a, ta partija Ä�e podrÅ¾ati izmjene zakona, kao Å¡to je dogovoreno na odboru u subotu, ali smatraju da â�� naÄ�in na koji sve to deÅ¡ava po malo naruÅ¡ava ugled parlamentaâ��.

Odlazak opozicionih politiÄ�ara u jamu na njihov naÄ�in, vanredno odrÅ¾avanje sjednice odbora na neradni dan, procedura usvajanja zakona i dramatizacija svega toga, deÅ¡ava se na naÄ�in koji naruÅ¡ava ugled parlamenta. Sve je to bilo moguÄ�e uraditi na primjereniji naÄ�in, reÄ�eno je u DPS-u, uz podsjeÄ�anje da je ta partija dopunila amandmane na izmjene zakona koje je opozicija predloÅ¾ila, kako bi se propis odnosio na sve rudare, a ne samo nikÅ¡iÄ�ke.

Ä�ukanoviÄ� je kazao i da bi svako popuÅ¡tanje neodrÅ¾ivim preduzeÄ�ima moglo biti fatalno za crnogorsku privredu. Vlada do sada nije pokazala takvu popustljivost, veÄ� je pokazala da ima sluha za pojaÄ�an stepen socijalne senzibilnosti. Ali, zaista se trudimo da to nipoÅ¡to ne ode u susret jednoj socijalnoj demagogiji koja je voÄ�ena idejom da ugrozi politiÄ�ku stabilnost Crne Gore, naveo je Ä�ukanoviÄ�.

On je ocijenio da globalna finansijska kriza oÄ�ekivano nije zaobiÅ¡la ni Crnu Goru, te da je ona pojaÄ�ala pritisak na restrukturiranje velikih firmi u drÅ¾avi.

Na povrÅ¡inu su izbili dugo odlagani strukturni problemi u pojedinim industrijama, a tipiÄ�no za to je industrija aluminijuma. Sve ono za Å¡ta smo znali da postoje strukturni problemi u naÅ¡oj ekonomiji, koji su uticali da ekonomija ne bude dovoljno konkurentna, sve ono Å¡to smo moÅ¾da u uslovima prije krize, u uslovima globalnog kreditnog buma, na neki naÄ�in mogli smo tolerisati iz socijalnih razloga, sada je izbilo u prvi plan, rekao je premijer.

DrÅ¾ava se, prema njegovim rijeÄ�ima, odluÄ�no uhvatila u koÅ¡tac sa izazovima koje je kriza donijela, Å¡to se prije svega ogleda kroz mjere koje strane investitore nijesu ostavile usamljene.

On je kazao da se Vlada uhvatila u koÅ¡tac i sa neefikasnoÅ¡Ä�u zdravstva, Å¡kolstva, socijalnih servisa i ostalog, â��koji takoÄ�e mogu da budu jeftiniji, racionalniji i efikasniji i sve viÅ¡e izraz javno-privatnog partnerstvaâ��. (Vijesti)

Banke neÄ�e novac koji bi davale privredi

Komerijalne banke nijesu u dovoljnoj mjeri iskoristile novac koji su proÅ¡le godine, zahvaljujuÄ�i Vladinim garancijama, dobile od Evropske investicione banke (EIB) i NjemaÄ�ke razvojne banke (KFW) za podrÅ¡ku privrednicima. To je jednoglasno zakljuÄ�io Odbor za ekonomiju, budÅ¾et i finansije koji je usvojio IzvjeÅ¡taj o angaÅ¾ovanim sredstvima za podrÅ¡ku bankarskom sistemu u 2009. godini.

Od 91 milion eura, koliko su banke dobile od EIB â��a, povuÄ�eno je 10 miliona u proÅ¡loj godini i osam miliona od poÄ�etka 2010. godine, dok je od 51 milion KFWâ��a iskoriÅ¡Ä�eno 15 miliona eura.

NajveÄ�i dio novca od EIBâ��a pripao je Crnogorskoj komercijalnoj banci (33 miliona eura), ali ta banka nije zakljuÄ�ila ugovor o kreditu, dok je PodgoriÄ�ka banka nakon analize svojih izvora finansiranja odustala od zakljuÄ�ivanja ugovora za dobijenih sedam miliona.

KFW je odobrila kreditne linije za svega tri banke â�� CKB ( 20 miliona), NLB Montenegrobanka (16 miliona) i Erste (15) miliona). Od tog iznosa Erste je povukla svih 15 miliona i NLB Montenegrobanka pet miliona, dok CKB nije potpisala ugovor o kreditu.

Nedopustivo je da drÅ¾ava podrÅ¾ava banke, a da one ne uzvrate na isti naÄ�in. Centralni problem je nelikvidnost privrede koja se ne moÅ¾e popraviti bez podrÅ¡ke banaka. Mogu se Ä�uti ocjene da banke nemaju kome da daju novac, ali to nije taÄ�no. Ima dosta malih i srednjih preduzeÄ�a kojima je pomoÄ� potrebna. LogiÄ�no je da su banke usmjerene na sticanje kredita, ali postoji moralna obaveza, istakao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Radoje Å½ugiÄ�, dodajuÄ�i da treba imati u vidu i Ä�injenicu da drÅ¾ava kod banaka drÅ¾i depozite.

Poslanik DPSâ��a Zarija FranoviÄ� vjeruje da Ä�e rjeÅ¡avanju problema nelikvidnosti privrede doprinijeti Investiciono â��razvojni fond koji krajem marta treba da poÄ�ne sa radom.

Poslanik SocijalistiÄ�ke narodne partije (SNP) Aleksandar DamjanoviÄ� rekao je da je sporno Å¡to je izostala pomoÄ� CKB koja je dobila najviÅ¡e novca. DrÅ¾ava je kroz otkup duga pomogla i poboljÅ¡ala likvidnost CKB â��a koja ni cent nije iskoristila za podrÅ¡ku preduzetnicima. Postavlja se pitanje na osnovu kojih kriterijuma je drÅ¾ava dodjeljivala pomoÄ�, kazao je DamjanoviÄ�.

Prema IzvjeÅ¡taju Ministarstvo finansija je u proÅ¡loj godini prijevremeno otkupilo 9,5 miliona eura dugova budÅ¾etskih korisnika i to sedam miliona kod CKBâ��a i 2,5 miliona kod Prve banke.

PomoÄ�nik ministara finansija Boris BuÅ¡koviÄ� objasnio je da je aktiva banaka bila glavni kriterijum na osnovu kojeg je Vlada izdavala garancije kod EIBâ��a, dok je KFW sama odluÄ�ivala kojim bankama Ä�e odobriti sredstva.

Onim bankama koje najbrÅ¾e budu plasirale novac od EIB â��a ministarstvo je ponudilo dodatna sredsta iz iznosa koji je pokriven garancijom, dok kod KFWâ��a to nije moguÄ�e. OÄ�ekujemo da se novac od EIBâ��a plasira u punom iznosu u prvoj polovini godine, a CKB nas je obavijestila da Ä�e uskoro poÄ�eti sa odobravanjem kredita, rekao je BuÅ¡koviÄ�. (Vijesti)

ZviÅ¾daÄ�ima i nagrada od otkrivenog mita

Najavljenim reformama iz kabineta potpredsjednika Vlade Svetozara MaroviÄ�a, zakonska zaÅ¡tita osoba koje prijavljuju korupciju u svojim organizacijama trebalo bi da se proÅ¡iri i na privatni sektor, Ä�ime bi bio rijeÅ¡en jedan od tri kljuÄ�na problema vaÅ¾eÄ�eg zakonskog okvira.

MeÄ�utim, pitanje je koliko Ä�e to uticati na praktiÄ�nu zaÅ¡titu ovih osoba, zahvaljujuÄ�i Ä�ijim prijavama se otkriva svaki Ä�etvrti sluÄ�aj korupcije u privatnom sektoru Å¡irom svijeta.

Prvi znaci zakonske zaÅ¡tite â��zviÅ¾daÄ�aâ�� u Crnoj Gori pojavili su se krajem 2005, u jednoj generalnoj odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koja nije imala znaÄ�ajnijeg uticaja na praksu. Tokom 2008, sistem pravne zaÅ¡tite je unaprijeÄ�en, kroz izmjene i dopune Zakona o javnim sluÅ¾benicima i namjeÅ¡tenicima. UNDP-ovi komentari ovih par odredbi iz novembra 2008, osima na nezaÅ¡tiÄ�enost insajdera u privatnom sektoru ukazali su na joÅ¡ dva problema tako postavljenog sistema, za koje nije jasno da Ä�e biti rijeÅ¡eni MaroviÄ�evom inicijativom.

PostojeÄ�e odredbe Zakona o javnim sluÅ¾benicima i namjeÅ¡tenicima Å¡tite insajdera od otpuÅ¡tanja, garantuju tajnost identiteta i primjenu zakona o zaÅ¡titi svjedoka. MeÄ�utim, ove odredbe ne tretiraju Å¡iroki spektar (ne)formalnih sankcija, poÄ�evÅ¡i od disciplinskih mjera, premjeÅ¡taja na drugo radno mjesto ili drugu organizaciju, uslovljenog napredovanja u karijeri, pa sve do psihiÄ�kih pritisaka i stvaranja atmosfere Å¡pijuniranja.

TakoÄ�e, zakonske odredbe bi trebalo da zaÅ¡tite i osobe koje prijavljuju ne samo korupciju, veÄ� i profesionalnu nesposobnost, donoÅ¡enje pristrasnih politiÄ�kih odluka ili propusta pri obavljanju funkcija, kao i prijetnji po javno zdravlje.

Transparensi interneÅ¡nal ukazuje i na moguÄ�nost novÄ�ane nagrade u iznosu 15-30 odsto od vrijednosti finansijske Å¡tete koruptivnog djela na koje su ukazali.

VaÅ¾eÄ�i mehanizam prijavljivanja sluÄ�aja korupcije regulisan je Uputstvom Uprave policije, koja je zaduÅ¾ena za prijem i procesuiranje tih prijava. MeÄ�utim, komentari UNDP ukazuju da ovakav mehanizam teÅ¡ko moÅ¾e biti efikasan, jer Ä�e policija lako ignorisati sve one sluÄ�aje koje budu smatrali manje bitnim, uz nezaobilazno dugo trajanje istraÅ¾nih postupaka.

UNDP u svom izvjeÅ¡taju preporuÄ�uje uspostavljanje dvostepenog sistema prijavljivanja. Prvi nivo bio bi smjeÅ¡ten unutar samih organizacija, u vidu nadzornih organa, Ä�ime bi se osigurala brzina djelovanja, upuÄ�enost u problematiku, kao i znaÄ�aj preventivnog djelovanja.

U sluÄ�aju javnog sektora, insajderima bi trebala biti ostavljena moguÄ�nost prijave sluÄ�aja Ombudsmanu, DrÅ¾avnoj revizorskoj instituciji ili Upravi za antikorupcijsku inicijativu. Ukoliko insajderi ne bi bili zadovoljni odlukama navedenih organa, predviÄ�ena je moguÄ�nost Å¾albe drugostepenom organu, kao posebnom tijelu, koje moÅ¾e biti organizovano unutar strukture ministarstva za javnu upravu i u Ä�ijem radu mogu uÄ�estvovati predstavnici parlamenta, vlade i medija. Ovakav sistem preporuÄ�uju i presude Evropskog suda za ljudska prava.

Å to se tiÄ�e dileme oko usvajanja posebnog zakona ili regulisanja sektorske zaÅ¡tite insajdera, tj. odredbama raznih zakona, Dejvid Banisar, jedan od vodeÄ�ih svjetskih struÄ�njaka iz ove oblasti, ukazuje da je sektorski pristup previÅ¡e razuÄ�en i ne pokriva sve aspekte krÅ¡enja prava insajdera. TakoÄ�e, samo posebni zakon moÅ¾e adekvatno da uredi opÅ¡te procedure za prijavu sluÄ�aja korupcije i time omoguÄ�i kvalitetniju praktiÄ�nu zaÅ¡titu. Usvajanje posebnog zakona je preporuÄ�eno i tokom nedavne posjete Stivena Kona, predsjednika ameriÄ�kog Centra za zaÅ¡titu insajdera.

MeÄ�utim, dok postojeÄ�a i najavljena zakonska rjeÅ¡enja stvaraju odreÄ�eni zakonski osnov pravne zaÅ¡tite insajdera, dosadaÅ¡nja praksa je krajnje obeshrabrujuÄ�a. SluÄ�ajevi, poput policajca Suada MuratbaÅ¡iÄ�a ili veterinarske inspektorke Mirjane DraÅ¡koviÄ�, koji su javno ukazivali na sumnju u krÅ¡enje zakona svojih pretpostavljenih, i dalje potresaju crnogorsku javnost. Njihove optuÅ¾be joÅ¡ nisu dobile sudski epilog, a oni su veÄ� Å¾estoko disciplinski kaÅ¾njeni. A ovi zakoni bi upravo to trebalo da sprijeÄ�e. (Vijesti)

Insajderi otkrivaju Ä�etvrtinu sluÄ�ajeva u privatnom sektoru

Termin koji se u meÄ�unarodnoj praksi ustalio za osobe koje prijavlju korupciju u svojim organizacijama â�� whistleblowers, kod nas je bukvalno prevoÄ�en kao zviÅ¾daÄ� (u piÅ¡taljku) ili se koristi opisni termin - insajder.

Zakoni koji reguliÅ¡u njihovu zaÅ¡titu prvi put su se pojavili u SAD, kada je tokom graÄ�anskog rata (1861-65) otkriveno da su privatne kompanije prodavale oÅ¡teÄ�enu robu ameriÄ�koj vojsci. VeÄ� od 70-ih godina proÅ¡log vijeka, u zemljama anglosaksonske pravne tradicije, zapoÄ�eo je trend usvajanja posebnih i sveobuhvatnih zakona.

S druge strane, u veÄ�ini zemalja, model pravne zaÅ¡tite zviÅ¾daÄ�a je regulisan odredbama u radnim, kriviÄ�nim, anti-korupcijskim ili zakonima iz oblasti javne uprave i slobode informisanja. VaÅ¾nost zakonske zaÅ¡tite zviÅ¾daÄ�a, potvrÄ�ena je i u izvjeÅ¡taju Transparensi interneÅ¡nala iz 2007, u kome stoji da je viÅ¡e od 25 odsto sluÄ�ajeva korupcije u privatnom sektoru otkriveno zahvaljujuÄ�i njihovim prijavama. To je mnogo viÅ¡e od uÄ�inka regulatornih agencija, revizora ili medija.

Vizuelizacija i ponavljanje na putu do uspjeha

Na putu do ostvarenja sna o zlatnoj medalji sportistima je potrebna izuzetna mentalna snaga da bi u kljuÄ�nom trenutku dali svoj maksimum.

Uz viÅ¡egodiÅ¡nji naporan rad, disciplinu, odricanje i talent u trci Å¾ivota na Olimpijskim igrama u pravilu presuÄ�uju sitne greÅ¡ke i psihiÄ�ka stabilnost.

Mnogi sportisti nikada ne uspijevaju da nadjaÄ�aju pritisak kojim su okruÅ¾eni sa svih strana, dok drugi sa naizgled nevjerovatnom lakoÄ�om uspijevaju da pruÅ¾e najviÅ¡e Å¡to mogu u najvaÅ¾nijem moguÄ�em trenutku.

Mentalna snaga omoguÄ�uje takozvani peak performance, a preduslovi za to se nalaze negdje na granici tjelesnih, materijalnih i psihiÄ�kih resursa sa kojima Ä�ovjek raspolaÅ¾e. Djelotvornost i harmoniju tih komponenti moguÄ�e je usavrÅ¡iti mentalnim treningom. Izreka koja kaÅ¾e da je "ponavljanje majka svih mudrosti" najbolje se odraÅ¾ava upravo u treniranju mentalne snage.

Naime, za uspjeh u vaÅ¾nom poslu ili ostvarenje ambicioznog cilja kljuÄ�no je Å¡to je moguÄ�e Ä�eÅ¡Ä�e ponoviti radnje koje su potrebne za ostvarenje Å¾eljenog rezultata.

SkijaÅ¡i stoga nekoliko puta prije same trke u glavi prolaze stazu po kojoj Ä�e voziti. Pamte i u mislima prolaze kroz svaki detalj koji ih oÄ�ekuje u samoj trci da bi smanjili moguÄ�nost greÅ¡ke na minimum i gotovo rutinski odvozili svaki lauf.

Treniranje mentalne snage podjednako je korisno za vrhunske rezultate i sasvim obiÄ�nih ljudi. Prije vaÅ¾nih zadataka potrebno je nekoliko puta u mislima proÄ�i cijeli proces koji dovodi do cilja i eventualne probleme koji bi se mogli pojaviti.

Pored ponavljanja, vaÅ¾no je adekvatno odmoriti duh i tijelo i zadrÅ¾ati potrebnu motivaciju. To se moÅ¾e ostaviti posmatranjem uspjeÅ¡nih ljudi, davanjem smisla onoga Å¡to se Ä�ini, te pozitivnim stavom prema samome sebi. (Vijesti)