Zahvaljujući MVP, svaki punoljetni građanin Crne Gore dobio je priliku da, ulaganjem vaučera u preduzeća sa liste MVP ili u neki od privatizacionih fondova, postane akcionar. Građani su donosili odluku o ulaganju stečenih vaučera na osnovu marketinške kampanje privatizacionih fondova, s jedne strane, kao I na osnovu finansijskih podataka 220 preduzeća na listi za MVP I očekivanja vezano za budućnost preduzeća.

MVP je pored diversifikacije kapitala u Crnoj Gori, značajan doprinos dao I podizanju svijesti građana o tržištu kapitala, kao I o vrijednosti kapitala koji je u njihovom posjedu.

Iako je proces MVP organizovan prije 5 godina, njegov značaj dolazi do izražaja tek krajem 2004, nakon privatizacije Telekoma Crne Gore od strane mađarskog MATAV-a. Prihod od privatizacije i dodatno ulaganje MATAV-a u kupovinu dvotrećinskog paketa akcija na berzi, u vrijednosti od 22.3€ miliona, obezbjedili su neophodan kapital za glavne igrače na tržištu. To je uslovilo većoj količini i vrijednosti dnevnih trgovina, tako da je za svega 3 godine ostvaren prosječan rast cijena akcija od 2,100%.

Nakon MVP, u Martu 2002 ukupna kapitalizacija (vrijednost svih akcija koje se redovno trguju-najmanje jednom mjesečno) iznosila je 37 miliona eura. U oktobru 2005, tržišna kapitalizacija iznosila je 809 miliona eura, pri čemu je kapitalizacija svih kompanija čije akcije su ponuđene na tržištu iznosila 1.428 milijarde eura, što skoro odgovara GDP-u zemlje. Na taj način, svi koji su postali akcionari u procesu MVP mogli su prodati svoje akcije 21 puta više u odnosu na njihovu vrijednost na kraju procesa.

U proteklom periodu je uloženo u kupovinu akcija na tržištu oko 110 miliona eura inostranog kapitala. To predstavlja oko 50% ukupnih ulaganja u kupovinu akcija i obveznica na tržištu, ne uključujući prihode od privatizacije. Iako se priliv stranog kapitala ne smanjuje, u posljednje vrijeme javlja se rastući trend ulaganja i domaćih investitora. Prošlogodišnji skokovi vrijednosti akcija doveli su do situacije da sve veći broj građana Crne Gore počinje uzimati kredite za kupovinu akcija, umjesto dotadašnjih ulaganja u tekuću potrošnju.

Ukupan vrijednost trgovina hartijama od vrijednosti u periodu decembar 2001-kraj oktobra 2005. iznosi preko 368 miliona eura, dok je vrijednost trgovina na tržištu kapitala u datom periodu iznosila 255 miliona eura. Od 2001 godine, takođe, realizovano je preko 173,000 transakcija:

Efikasno funkcionisanje tržišta kapitala dovelo je do brojnih uspješnih privatizacija putem berzanske trgovine akcijama, poput privatizacije Habitpharma, HTP Boka, PKB Herceg Novi, Napredak Kotor, Pomorski saobraćaj, Lutrija Crne Gore I drugi. 

Takođe, značajno je i učešće stranog kapitala u brojnim kompanijama koje posluju na tržištu kapitala. U Društvu zajedničkog ulaganja (DZU) KD Mont 96%, DZU Euroinvest 55%, DZU Trend 51%, Monte Adria Broker-Diler 49%, DZU Moneta 42%, DZU Atlasmont 37%.

Funkcionisanje tržišta kapitala do sada, uzimajući u obzir dugoročne strane investicije i obrt od 368 miliona eura, ukazuje na stabilan rast ovog tržišta, rast štednje i investicija i promjenu svijesti ljudi vezano za biznis i ostvarivanje profita.

Upoređujući rezultate tržišta kapitala sa bankarskim sektorom, u kome dugoročni depoziti (preko godinu dana) iznose svega 17 miliona eura a strani kapital uložen u akcije banaka 36 miliona eura, jasno je da tržište kapitala postaje ključni instrument dugoročnog ličnog i poslovnog finansiranja u Crnoj Gori.,

Interesovanje za tržište kapitala u Crnoj Gori rasti će i u budućnosti, što će dovesti do novih investicija, povećanja vrijednosti akcija i broju trgovina na tržištu. Razlozi za ova očekivanja su sljedeći:

• Vrijednost akcija kompanija je značajno manja u odnosu na vrijednost akcija sličnih kompanija u zemljama u okruženju, tako da postoji značajno interesovanje investitora iz okruženja, kao i iz Švedske, Norveške, Francuske, SAD za nova ulaganja u akcije crnogorskih preduzeća.
• Vrijednost akcija kompanija je takođe značajno ispod njihove neto sadašnje vrijednosti. Tako recimo, diskontna stopa u većini slučajeva je iznad 50%, što je najviše u regionu. Među 30 likvidnih hartija na tržištu, nekoliko je već premašilo svoju nominalnu vrijednost. Radi se o akcijama Telekoma, AD Plantaža, Kombinata aluminijuma, Rudnika boksita, Rudnika uglja, Trebjese, Budvanske rivijere, i dr. za kojima i dalje postoji značajna tražnja, što ukazuje na činjenicu da je njihova neto sadašnja vrijednost više od dva puta veća od nominalne vrijednosti i da je diskontna stopa preko 30%.
• Planirana reforma penzionog sistema i uvođenje privatnih penzionih fondova će ponovo kanalisati štednju u vidu akumulacije na tržištu kapitala.
• Vrijednost privatizacionih fondova ne odgovara vrijednosti akcija u njihovom portfoliju. Na primjer, u trenutku privatizacije Telekoma, privatizacioni fond HLT je na tržištu vrijedio 10 miliona eura, iako je samo prihod od prodaje akcija Telekoma iznosio 6 miliona eura.